Aplikacije razvijene po modelu troslojne arhitekture funkcionišu primenom mrežnih tehnologija koje su postojale i mnogo pre pojave Web-a na koji smo danas navikli. U ovom segmentu radilo se o takozvanim point-of-service sistemima koji su kreirani kako bi omogućili elektronski transfer novca sa računa što ih svrstava u prvobitne aplikacije koje rade sa bazama podataka. Svaki sledeći sistem je na neki način predstavljao ništa drugo do nadogradnju i blagu modifikaciju maločas pomenutog point-of-service modela. Problem ovako opisanog sistema je u njegovoj zatvorenosti (nekompatibilnosti) sa drugima. Treba napomenuti da su ovakvi modeli imali i svojih prednosti koji se odnose na bezbednost…
Sa druge strane Internet je pomirio „pse i mačke rečima“ omogućivši veoma jeftin, brz način umrežavanja. Internet kao skup raznorodnih računara koji funkcionišu u decentralizovanoj mrežii koja je u stanju da izdrži atomski udar.
Web aplikacije koje rade sa bazama podataka, mogu funkcionisati samo ukoliko su povezane posredstvom troslojne aplikacione logike. Na vrhu hijerahije nalazi se korisnik odnosno korisnikov Web čitač kao vezivo. Sredni sloj je ujedno i najkoplikovaniji i u njemu je integrisan poveći deo aplikacione logike sistema. Konačno, sloj baze podataka je odgovoran za upravljanje podacima (skaldištenje, ažuriranje, i učitavanje podataka). Videti narednu sliku.
Anatomija troslojne strukture
Troslojna struktura se sastoji od najnižeg nivoa u ovom slučaju radi se o sloju baze podataka. Ovaj nivo se sastoji od sistema koji upravlja bazom. Takav sistem uključuje mogućnosti inosa, izmene, brisanja ili pretrage podataka od strane korisnika.
Za srednji sloj se može reći da je ujedno i najkomplikovaniji i podrazumeva poveči deo aplikacione logike i služi kao most za prenos podataka između preostala dva sloja.
Konačno vrh se odnosi na klijentski sloj u kome korisnik putem Web čitača inicira komunikaciju koja će se ostvariti sa aplikacijom.
Osnovni standardi
Za ovako opisan proces koriste se tri standarda: HTML,HTTP i TCP/IP.
– HTML (Hypertext Markup Language) protokol za prenos hiper-teksta,
– HTTP omogućava protok ali i deljenje resursa,
– TCP/IP mrežni protokol za prenos podataka.